Trg Republike već desetljećima predstavlja središte javnoga života Čakovca. Povezujući Stari grad i Perivoj Zrinski s ostatkom gradske jezgre jedan je od najvažnijih i najprepoznatljivijih gradskih prostora. Zbog važnoga prometnog položaja i smjene zaprežnih kola motornim vozilima, ovaj je prostor u posljednjih šezdeset godina prošao kroz brze i velike promjene. One nisu zahvatile samo njegov izgled, nego i način na koji su ga građani koristili i doživljavali o čemu danas svjedoči bogata arhivska građa Muzeja.

Od prometnice do pješačke zone

U fundusu čuvamo zanimljive fotografije iz šezdesetih godina 20. stoljeća koje prikazuju Trg u vrijeme kada je bio sastavni dio gradske prometnice. Središtem su prolazili automobili, bicikli i pješaci, uz rubove kolnika bila su parkirališna mjesta, a putokazi na križanju tadašnje Drapšinove ulice, Novakove i Ulice Maršala Tita usmjeravali su promet prema Murskom Središću, Varaždinu, Zagrebu, Kotoribi, Lendavi i Budimpešti. Taj dio grada nije bio toliko namijenjen duljem zadržavanju, već prvenstveno svakodnevnom prolasku, no ipak je bio mjesto kratkih susreta i razgovora.

Krajem osamdesetih godina, u sklopu velikoga uređenja centra grada uoči zagrebačke ljetne Univerzijade (1987. Čakovec je bio jedan od suorganizatora tog sportskog natjecanja), njegova se funkcija postupno promijenila. Središte grada oslobođeno je prometa, a prostor prilagođen pješacima. Postao je mjesto susreta, šetnje, kulturnih i sportskih događanja te javnih manifestacija namijenjen dužem zadržavanju građana na jednom mjestu. Iako se danas često ističe kako je centar mirniji nego prije (premda je Trg Republike trenutačno zatvoren zbog obnove) subotnja prijepodnevna špica Tomislavovom ulicom i dalje pokazuje da je upravo ovo mjesto na kojem građani najradije provode vrijeme.

Promjene su vidljive i u arhitekturi koja ga okružuje. Povijesne historicističke te secesijske građevine (na samom Trgu i duž Ulice kralja Tomislava) i danas određuju identitet gradske jezgre. Pojedine građevine su tijekom druge polovice 20. stoljeća zamijenjene drukčijim stilom arhitekture, ponajprije zbog njihove trošnosti, ali i novih društvenih i urbanističkih potreba. Nekadašnji ugaoni kompleks historicističkoga stila na Trgu (Dom JNA-a i ljetna pozornica Kozar, poznata gradska slastičarnica, niz stambenih objekata), osamdesetih su godina zamijenile poslovne zgrade i kulturni objekti u kojima se danas nalazi Erste banka, poznata zgrada Međimurka te u nastavku Centar za kulturu Čakovec i Knjižnica i čitaonica Nikola Zrinski Čakovec. Tako centar danas objedinjuje različita razdoblja razvoja arhitekture – od reprezentativnih pročelja iz doba historicizma i secesije do zgrada nastalih u razdoblju socijalizma. Svaki od tih slojeva arhitekture govori o razvoju centra i njegovoj prepoznatljivosti.

Fotografije Čakovca u Muzeju

Građani svojim sjećanjima, fotografijama i razmišljanjima pridonose očuvanju povijesti grada, dok Muzej Međimurja Čakovec ima značajnu ulogu u njezinu istraživanju, zaštiti i interpretaciji. Fotografije, negativi i digitalni zapisi predstavljaju vrijedan dio muzejskoga fundusa. U bogatim fotografskim zbirkama Muzej čuva građu autora S. Leinera, D. Jalšovca, M. Banjeglava i E. Lukmana koja dokumentira vizuru Čakovca, kulturna i društvena zbivanja od 1950-ih do 1990-ih godina. Ti zapisi svjedoče o urbanističkom i društvenom razvoju grada te omogućuju bolje razumijevanje promjene njegova prostora. To uključuje i Trg Republike koji se od prometnice razvio u prostor (a ostao i danas) namijenjen prvenstveno pješacima. U vrijeme analogne fotografije svaki je snimak zahtijevao veliko fotografsko znanje, iskustvo i promišljenost, zbog čega ova građa ima iznimnu kulturno-povijesnu vrijednost.

Poziv građanima

Ovim putem pozivamo građane koji posjeduju stare fotografije Trga Republike, centra grada, gradskih ulica ili obiteljskih uspomena da svojim donacijama Muzeju doprinesu očuvanju lokalne baštine – u instituciji koja joj osigurava trajnu zaštitu. Takvi materijali nisu samo osobna sjećanja, nego i vrijedan dio kulturne baštine Čakovca koji će budućim generacijama omogućiti bolje razumijevanje razvoja grada.