Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 16. listopada 2025. godine svečano je otvorena Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva pod nazivom „U početku bijaše Kraljevstvo“. Izložba je plod dugotrajnih priprema i višeslojne organizacije u čiju je pripremu i izvedbu uključeno pedesetak institucija s više od 400 eksponata, sve vrhunskih primjeraka materijalnih svjedočanstava više od tisuću godina hrvatske povijesti. Ovaj iznimno zahtjevan i složen projekt predvodio je autorski tim na čelu s povjesničarom umjetnosti Dinom Milinovićem, u suradnji s povjesničarima Tomislavom Galovićem i Trpimirom Vedrišem.

Muzej Međimurja Čakovec sudjeluje na izložbi sa svojim eksponatima, nadgrobnom pločom Nikole IV. Zrinskog, u narodu poznatog kao Šubića ili Sigetskog te sa tri kamena poprsja hrvatsko-ugarskih kraljeva, Stjepana I. Arpadovića, Andrije II. Arpadovića i Ludovika I. Anžuvinca. U katalog izložbe uvrštena je i nadgrobna ploča Nikole I. Mlakovečkoga koja zbog velike težine nije bila transportirana na izložbu. Obitelj Zrinski uz Frankopane zauzima dobar dio izložbe, a veći dio građe vezan uz tu obitelj, poput slika i uporabnih predmeta, dolazi iz Hrvatskog povijesnog muzeja koji ih čuva kao nacionalno blago. Nadgrobna ploča Nikole IV. Zrinskoga iz čakovečkog muzeja nastala je po njegovoj junačkoj smrti u obrani opsade Sigeta 1566. godine koji je opsjedala vojska sultana Sulejmana II. Veličanstvenog. I sam sultan preminuo je u toj bitci. Pokojnik je prikazan u viteškoj opremi, ležeći s glavom položenom na jastuk, sa zastavom koja prikazuje obiteljski grb u desnoj ruci. Spomenik je očuvan djelomično, s donjom polovicom u fragmentima, a rađen je u mramoru od crvene breče koji daje poseban i elegantan dojam svojim prirodnim šarama. Originalna lokacija ploče je mauzolej obitelji Zrinski sagrađen uz kapelicu Svete Jelene u Šenkovcu kraj Čakovca. Danas je ta nadgrobna ploča spomenik našoj junačkoj povijesti i uvrštena je u ponajbolje primjerke kiparske umjetnosti u Hrvatskoj toga vremena. Tri spomenuta kamena poprsja nadnaravne su veličine i manji su dio velike galerije poprsja hrvatsko-ugarskih veliko dostojanstvenika koje Muzej prezentira u atriju Starog grada u Čakovcu. Nije sasvim definirano da li su nastali u 17. ili 19. stoljeću i tko im je autor, a čakovečki građani ih pamte kao spomenike koji su iz protesta zalijevani katranom i čiji su nosovi namjerno lomljeni nakon odlaska mađarske uprave iz Međimurja, s obzirom da ih je narod poistovjećivao s neželjenom mađarskom vlašću. Nadgrobna ploča Nikole I. Mlakovačkog, ili kako narod pamti Nikole Malakocija, nastala je nakon njegove smrti 1603. godine i prvotno je bila smještena u župnoj crkvi sv. Martina u Svetom Martinu na Muri. Nikola je bio također pravi junak svoga vremena, desna ruka, bliski prijatelj i savjetnik Jurja IV. Zrinskog te glavni zapovjednik posade čakovečke i bajčavarske utvrde. Uz njega se veže i legenda koja kaže kako mu je Zrinski obećao da će mu pokloniti onoliko zemlje koliko daleko baci buzdovan. Navodno ga je bacio od Gradiščaka do Lapšine te je tamo i sagradio svoj dvorac. No, tu priča ne staje, uz njega ide i romantična priča o tužnoj ljubavi prema Izabeli Petroci koja nije mogla biti ostvarena pa je djevojka skončala svoj život bacivši se s kule. Na spomeniku je prikazan u prirodnoj veličini, ili nešto veći, u visokom reljefu kao vitez u stojećem stavu. U punoj viteškoj opremi, u desnoj ruci drži buzdovan, a u lijevoj mač. Kako nema kacigu, u licu prepoznajemo muškarca zrele dobi s bogatom bradom i brkovima, a zauzeti stav odaje vrlo samopouzdanu osobu i ratnika.

Osim opisanih izložaka iz našeg muzeja izložba obiluje bogatstvom spomenika hrvatske povijesti par exellance, a čine ih dijelovi predromaničkih crkava s hrvatskim pleterom, epitafi s imenima prvih hrvatskih knezova kao što su oltarna ograda s imenom kneza Branimira i krstionica kneza Višeslava iz 9. stoljeća, epitaf kraljice Jelene iz 10. stoljeća, zapis Historia Salonitana maior u kojem se prvi puta spominje Tomislav kao vladar Hrvata (rex Croatorum), reljef kralja Petra Krešimira iz 11. stoljeća, bašćanska ploča na glagoljici, faksimil Pacte convente te ostali vrhunski artefakti hrvatske kronologije koje možete pogledati konačno sabrane na jednom mjestu. Vremenski raspon pokriva povijesne događaje od Trpimirove darovnice 852. godine do donošenja ustava samostalne Republike Hrvatske 1991. godine.

Izložbu prati bogato ilustriran katalog od čak 690 stranica s kvalitetnim fotografijama predmeta i tekstovima relevantnih imena u recentnoj hrvatskoj povijesti i povijesti umjetnosti. Povijest Zrinsko-frankopanske urote obradio je Hrvoje Petrić, a nadgrobne spomenike i portretna poprsja iz Muzeja Međimurja Čakovec Maja Žvorc.

Ljubav prema domovini očituje se poznavanjem i prenošenjem njene povijesti, a jedno je sigurno, više od tisuću i sto godina suživota među europskim narodima stvorilo je bogatu i dugovječnu baštinu Hrvata koja nam može služiti na ponos. Izložba traje do 15.2.2026. i preporučamo ju obavezno pogledati.