Muzejske priče - Razmete vi nas?
Admin | 7. studenog 2022.
Nositelji vještina kotoripske skupine govora su stanovnici Kotoribe. Na fotografiji su prijatelji Ljudevit Sabolić i Zvonimir Brkljačić prilikom pecanja na Nađerdovski mrtvici

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja kao nematerijalno dobro štiti govore. Na području Međimurja nalazimo dvije zaštićene skupine govora: kotoripsku i štrigovsku skupinu.

 

Štrigovska skupina govora obuhvaćena govore naselja: Štrigova, Banfi, Jalšovec, Grabrovnik, Železna Gora, Prekopa, Robadje i Leskovec. Ova skupina govora ima čak jedanaest samoglasnika, dok ih standardni hrvatski jezik ima samo pet. Velika razlika rezultat je drukčijeg izgovora jednoga samoglasnika u pojedinim riječima. Tako u štrigovskoj skupini govora možete čuti, na primjer, dva različita izgovora samoglasnika „i“ te čak tri verzije samoglasnika „e“. Uz to, ta se dva samoglasnika javljaju i u dvoglasu i͡e, koji je iznimno rijedak u hrvatskim govorima.

U štrigovskoj se skupini govora još uvijek čuva dvojina, gramatički oblik koji omogućava da se jednom riječju označe baš dvije (ne jedna ili tri i više) stvari ili osobe. Npr. „Idemo midve dimo!“ Zanimljivo, dvojina postoji još samo u slovenskom i arapskom jeziku.

Pod nazivom Kotoripska skupina govora zaštićen je govor Općine Kotoriba, a brojna se njegova obilježja pojavljuju u govorima Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Jednako kao i u štrigovskoj skupini i u kotoripskoj je zabilježeno jedanaest samoglasnika u naglašenoj poziciji i četiri u nenaglašenoj. Objema im je zajedničko da u jednoj riječi naglašen može biti svaki slog bez obzira na položaj u riječi.

Velika posebnost kotoripske skupine govora su tragovi ikavice. Nju su u 16. stoljeću donijeli doseljenici iz sjeverozapadne Bosne. Naime, obitelj Zrinski u to je vrijeme sa svojih posjeda koji su bili u neposrednoj opasnosti od Osmanlija dio stanovništva preselila u mirnije područje, Međimurje.

Iz perspektive folkloristike pravi dragulj u proučavanju ovog sloja jezika i kulture predstavlja tzv. „kotoripsko kolo“. Ono je odraz ispreplitanja plesnih karakteristika panonske zone kojoj pripada Međimurje, i dinarske, kojoj pripada područje Bosne.

Kotoripski govor ima puno veću zastupljenost hungarizama nego drugi međimurski govori. Kotoriba je 1860. godine postala prvo mjesto u Hrvatskoj kroz koju je prošla željeznica. Na taj je način povezana sa susjednim prekomurskim mjestom Kerestur. Prometna povezanost omogućila je jezičnu razmjenu koja se očuvala sve do danas.

Janja Kovač, viši kustos etnografskih zbirki

 
ARHIVA VIJESTI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
Trg Republike 5, 40000 Čakovec
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 31. listopada
Ponedjeljak: od 10 do 20 sati
Utorak - Petak: od 8 do 20 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 18 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenog - 31. ožujka
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak - Petak: od 8 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren. Rad s korisnicima je od ponedjeljka do petka u razdoblju od 9 do 14 sati, uz prethodnu najavu i dogovor s kustosima pojedinoga odjela.
PRATITE MMČ NA