Muzejske priče
Od kamena do bronce - hod kroz prapovijest
Admin | 9. travnja 2022.
Kasnobrončanodobni mač otkriven na području sela Pušćine

Tijekom cjelokupne su ljudske prošlosti izbijali povremeni prijelomni trenutci ili važna otkrića koja su razvoj čovječanstva pokrenula naprijed. Od pojave najstarijega čovjekovog pretka pa do kraja paleolitika i mezolitika, te svojevrsne skokove u razvoju obilježila je pojava prvoga kamenog oruđa, otkrića vatre, sposobnosti govora te umjetnosti. Međutim, tisućama, pa čak i milijunima godina čovjekov se način života nije mijenjao, a većinu najdužega paleolitskog arheološkog razdoblja naša je vrsta živjela uglavnom nomadskim lovačko-sakupljačkim načinom života. Neprekidna potraga za hranom bila je osnovna aktivnost naših predaka, a stalna su kolebanja klimatskih prilika s povremenim razdobljima intenzivne hladnoće, uvjetovala čovjekovo neprestano seljenje ovisno o njezinoj dostupnosti.

 

Prije oko 12 000 godina, naglim i nepravilnim globalnim zagrijavanjem završilo je tzv. ledeno doba što je čovječanstvu otvorilo nove mogućnosti, pa je stoga formiranje toplije i sušnije klime jednake današnjoj, jedna od prekretnica koje su preobrazile društvo. Čovjek je po prvi put poljoprivredom počeo utjecati na prirodu – otpočeo je neolitik ili arheološko razdoblje tijekom kojeg započinje proces stvaranja svijeta u kakvom danas živimo. Umjesto da lutaju u potrazi za hranom, ljudi su je počeli proizvoditi sami, što je rezultiralo trajnim naseljavanjem na jednom mjestu ili početkom sjedilačkoga načina života. Uspješnom domestikacijom životinja i kultivacijom biljaka, stvorena je mogućnost uzgoja hrane na dotad nenaseljenim područjima, a napredak je ljudskih zajednica ovisio o njihovoj sposobnosti da iskorištavaju prirodu. Trajno naseljavanje na jednom mjestu utjecalo je na gomilanje materijalnih dobara, što je potaknulo razmjenu i trgovinu te stvaranje međusobnih veza. Složeniji međuljudski odnosi pridonijeli su razvoju društva što je ponajprije vidljivo u materijalnoj kulturi, koja je tehnološki razvijenija te tipološki i stilski raznolikija. Naveden proces neolitizacije čiji začetci nastaju na području Bliskoga istoka i jugozapadne Azije, postupno se širio razmještanjima neolitskih zemljoradničkih populacija i njihovim interakcijama sa skupinama lovaca sakupljača. Od 6. tisućljeća pr. Kr. u Europi tako postupno nastaju prve poljoprivredne zajednice.

Sljedeća novina koja je uvelike izmijenila život prapovijesnoga čovjeka bila je pojava nove sirovine – metala. Kao posljedica poznavanja tehnologije iskorištavanja ruda za potrebe proizvodnje metala, često su od oko sredine 5. tisućljeća upotrebljavani prije svega bakreni, ali i zlatni te srebrni predmeti, pa je spomenuto arheološko razdoblje nazvano bakreno doba. Osnovna gospodarska djelatnost i dalje je bila poljoprivreda, ali s izraženijim stočarstvom kao akumulativnijom privrednom granom koja je stvarala viškove, omogućavala intenzivniju razmjenu i trgovinu te stvaranje znatnijih materijalnih bogatstava. Unaprijeđivane su pojedine gospodarske djelatnosti te obrtničke vještine i znanja. Time su stvoreni kompleksniji društveni odnosi, koji su među ostalim rezultirali i začetcima društvenoga raslojavanja. Započela je diferencijacija položaja određenih članova društva prema ugledu ili rangu, a egalitarni su društveni odnosi postupno poprimali obilježja hijerarhijskih. U svrhu boljega funkcioniranja i čvršće organizacije, bakrenodobne su se populacije ustrojavale u patrijarhalne rodovske i plemenske zajednice, a njihova je potreba za sirovinom među ostalim, uzrokovala i teritorijalna pretendiranja koja su nerijetko završavala sukobima. Krajem bakrenoga doba Europu je zahvatio novi val migracija i postupnih razmještanja populacija, kojima je ishodište bilo područje istočnoeuropskih stepa. Spomenute pokretljive stočarske zajednice koje su posjedovale znanja o metalurgiji bronce, domesticirale i zauzdale konja te izrađivale kola – tijekom druge polovice 4. i početkom 3. tisućljeća pr. Kr. – svojom su kulturom utjecale i postupno transformirale europske bakrenodobne populacije.

Simbioza europskih regionalnih bakrenodobnih kultura s novopridošlim stepskim nadregionalnim kulturnim kompleksima tijekom prve polovice 3. tisućljeća pr. Kr., obilježila je početke brončanoga doba – jedne od ključnih razvojnih faza ljudske prošlosti. Istovremeno iz istočnoga Mediterana pristizali su utjecaji egejske kulture, kao i s područja Anatolije te Mezopotamije – tadašnjih izvorišta razvoja prvih urbanih središta, preteča monumentalne arhitekture, kompleksne administracije, standardiziranoga sustava vaganja i mjerenja te razvijenoga gospodarstva i trgovine. Širenjem dostignuća i inovacija, pomicala se periferija razvoja te stvarala sve veća mreža razmjene i trgovine. Te su okolnosti potencirale ubrzan razvoj koji je izmijenio Europu, dotad naseljenu malim ratarskim i stočarskim zajednicama povezanim na lokalnoj razini. Kreirani su pojmovi teritorija i političke kontrole, što je predstavljalo začetke stvaranja prvih organiziranih zajednica ljudi te kasnijih željeznodobnih proto-država na rubu ili sa začetcima pismenosti. Brončanodobna Europa novih vrijednosti, sa simbolima bogatstva i moći, bila je svojevrsni kapitalistički svijet u nastajanju.

Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
Trg Republike 5, 40000 Čakovec
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 31. listopada
Ponedjeljak: od 10 do 20 sati
Utorak - Petak: od 8 do 20 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 18 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenog - 31. ožujka
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak - Petak: od 8 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren. Rad s korisnicima je od ponedjeljka do petka u razdoblju od 9 do 14 sati, uz prethodnu najavu i dogovor s kustosima pojedinoga odjela.
PRATITE MMČ NA