Muzejske priče
Povijest ljubavi
Admin | 14. veljače 2022.
Nadgrobna ploča Nikole Malakocija, smještena u atriju palače čakovečkoga Starog grada.

Čudna stvar u vezi ljubavi je, da iako je doživljavamo na duboko osoban i naizgled instinktivan način, ona ima povijest. Drugim riječima, ljudi tijekom prošlosti nisu prakticirali i shvaćali ljubav na nama danas uobičajen način, pa je stoga ona i svojevrsni kulturni produkt. Rekli bismo da ima svoju evoluciju, koja čini se još uvijek traje. Možda smo zapravo tek u ranim fazama njezine povijesti, jer još uvijek učimo kako bismo mogli biti uspješniji u ljubavi. Da je među ostalim, uvjetovana i kulturom svjedoči sljedećih nekoliko trenutaka u povijesti ljubavi.

Blaye u Francuskoj, 1147. godina. Jaufré Rudel, princ od Blayea, piše pjesmu grofici od Tripolija u koju se duboko zaljubio. Rudel je jedan od najstarijih poznatih trubadura i piše poeziju isključivo na temu ljubavi. Rudelova ideja ljubavi vrlo je posebna i u to vrijeme dramatično nova. To je ljubav bez fizičkoga dodira. U toj se ljubavi naime dodiruju duše. Rudel se zaljubio u groficu, a da je nije ni vidio. Žudeći za svojom damom udaljenom stotinama kilometara, sklada i uglazbljuje mnoge pjesme koje izražavaju tugu i radost. Trubaduri su ljubav shvaćali vrlo ozbiljno. Njihova romantična ljubav bila je pošteđena dodira sa svakodnevnim životom, pa je stoga ostala netaknuta i čista.

Dvorac Gradiščak, druga polovica 16. stoljeća. Izabela Petroci tijekom slavlja povodom ugovaranja njezinih zaruka baca se u dubinu s najvišega dijela dvorca. Njezin je otac naime maločas saznao da je njezin odabranik – plemić i vojni zapovjednik Nikola Malakoci – protestant. Iako im je srca spojila ljubav, njihov brak nadvladavaju nerazumijevanje i predrasude. Da je prava ljubavna privrženost ostvariva samo kao veza dviju osoba s isključivo jednakim religijskim uvjerenjima, danas se uglavnom čini krajnje neprihvatljivim. Evoluciju ljubavi je stoga potaknulo razumijevanje različitosti i traženje sličnosti te otvorenost prema individualnosti i identitetu.

Dvorac Versailles u Francuskoj, 14. rujna 1745. godine. U šest sati navečer, u potezu osmišljenom i planiranom tjednima, Jeanne-Antoinette Poisson, dvadesettrogodišnja ljepotica iz Pariza, napudrana i odjevena u crnu haljinu s otvorenim ramenima, ulazi u odaju kralja Luju XV. Jeanne-Antoinette poznatija kao Madame de Pompadour postala je službena kraljeva ljubavnica. Kralj je u braku već 20 godina, ali njemu on ne simbolizira vjernost, već djecu, praktičnost i kontinuitet. Ljubav mu s druge strane predstavlja intimu, strast i uzbuđenje. Danas srodne, Luju XV. bile su potpuno nespojive stvari. Francuski kralj je tako jednostavno razdvojio ljubav od braka i bez imalo krivnje, romantične privrženosti učinio organiziranim, javnim dijelom svojega života.

London, 1813. godine. Gospodin Bennet, zemljoposjednik kasnih srednjih godina s relativno skromnim prihodima, razmišlja kako da brakom riješi problem jedne od svojih pet neudanih kćeri. Očev odabranik Darcy ne samo da je zgodan, već je i bogat, ali Elizabeth negoduje, jer uz sve svoje darove, Darcy je arogantan i snob. Njezino je uvjerenje da brak treba biti posljedica ljubavi, a ljubav se podrazumijeva kao entuzijazam, a ne kao vještina. Međutim, nakon mnogih zaokreta dvoje mladih ljudi se ipak vjenčaju, jer za Elizabeth dobar brak zahtijeva toplinu i nježnost srca, ali isnažnu praktičnu sposobnost. Brak je kao hibridni poduhvat: poput vođenja malog poduzeća, koje bez dovoljno učinkovite administracije, ubrzo može propasti. Istovremeno, brak je duboko složen emocionalni susret, a za njegovo napredovanje potrebna je zrelost, privrženost i toplina s obje strane.

London, 24. studenog 1859. godine. Charles Darwin objavljuje svoju knjigu O podrijetlu vrsta, kojom mijenja dotad ustaljena i stoljećima njegovana shvaćanja o svijetu i čovjeku. Spomenutim je djelom započeo i prvi ozbiljniji pokušaj istraživanja ljudske evolucije. Tako prema Darwinu, ljudska bića potječu od primata od kojih nasljeđuju nagone i osnove psihologije, što znači da nesposobnost čovjeka da živi u skladu sa svojim idealima, nije u potpunosti njegova vlastita krivnja.

Belgija, 2015. godine, je država s najvećom stopom razvoda u razvijenom svijetu. Zapanjujućih 71% parova je svoj brak završilo razvodom. Razlozi razmimoilaženja su uglavnom: neispunjena očekivanja i nepomirljive razlike. Ostale zemlje ne zaostaju daleko. U Velikoj Britaniji stopa razvoda iznosi 42%, u SAD-u 53%, u Mađarskoj 67%, a u Portugalu 68%.

Dakle, san o ljubavi opstaje, ali neprestano razočarava. Evolucija ljubavi kao da se razvija u suprotnom, silaznom smjeru. Izgleda da je postizanje sklada među intimnim relacijama sve teže dohvatljiv cilj. Ili možda samo ne razumijemo ljubav? Čini se da je ljubav vještina i nešto što moramo naučiti. Uz uzajamnu privlačnost tjelesnih osobina, usklađivanje i međusobno nadopunjavanje te postojanje osjećaja povjerenja i sigurnosti, ona je i spremnost na poštivanje različitosti u stavovima i postizanje kompromisa. Takvi zdravi prisni osjećaji jedan su od glavnih izvora naše psihološke dobrobiti i čine neraskidivu vezu u ljubavnim odnosima.

Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
Trg Republike 5, 40000 Čakovec
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 31. listopada
Ponedjeljak: od 10 do 20 sati
Utorak - Petak: od 8 do 20 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 18 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenog - 31. ožujka
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak - Petak: od 8 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren. Rad s korisnicima je od ponedjeljka do petka u razdoblju od 9 do 14 sati, uz prethodnu najavu i dogovor s kustosima pojedinoga odjela.
PRATITE MMČ NA