Kipar Petar Ujević - retrospektivna izložba
Admin | 14. lipnja 2022.

Mjesto održavanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Trajanje izložbe: 30.6. – 28.7.2022.
Otvorenje: četvrtak, 30.6.2022. u 19,00 h

U sklopu 12. Umjetničke kolonije Štrigova 2022. otvorit će se retrospektivna Izložba akademskog kipara Petra Ujevića. Izložbu otvara povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner koja je napravila izbor radova i napisala predgovor za katalog u kojemu između ostalog kaže:

 

Vjerni portreti, stilizirani kiparski „kolaži“ i „asamblaži“, animalistika, simbolična i sakralna skulptura, ludička i pop skulptura, minijature i javni spomenici, izvedeni u širokom rasponu materijala od onih klasičnih poput drva i bronce, preko željeza i umjetnog kamena, pa sve do žice, stiropora ili plastelina – svi oni zajedno tvore bogatstvo kiparskog opusa Petra Ujevića. Rođen u Krivodolu pored Imotskog 1960. godine, kao član glasovite obitelji Ujević odmalena je izložen umjetnosti i u familijarnom okruženju potican da stvara. Nakon završetka gimnazije u Imotskom odlazi na studij kiparstva u Zagreb, gdje studira u klasi Stipe Sikirice, Želimira Janeša i Branka Ružića. Najviše je učio od Ružića, s kojim se najbolje slaže i čije organske, arhaične, monumentalne, mahom drvene skulpture na njega ostavljaju snažan dojam, dok mu je majstor medaljer Janeš približio reljefe, sitnu plastiku i koncept „taktila“, malih plastika namijenjenih da se drže i opipavaju na dlanu. Po završetku akademije zapošljava se na izradi kazališnih kulisa, a zatim i kiparskih scenografija za film. Tu se upoznaje s materijalima izvan klasičnog kiparskog arsenala te uči nalaziti adekvatna rješenja za konkretne zadatke, razvija osjećaj za scenu, i gradi svijest o velikim formatima i njihovoj interakciji s prostorom.

U opusu mu općenito razabiremo dvije odvojene tematske i oblikovne cjeline: prvoj pripadaju narativne figuralne kompozicije i reljefi najčešće sakralne tematike, a drugoj prikazi samostalnog motiva, gdje je pažnja, izostankom naracije, usmjerena na formu, obradu materijala i simbolička značenja. Izbor motiva govori ponešto i o kiparovu nadahnuću i duhovnim preokupacijama. Tako biblijske teme poput rajskog vrta ili kristoloških prikaza upućuju na duboku ukotvljenost u civilizacijsku matricu zapadnog, katoličkog kulturnog kruga, dok se u prikazima životinja, stabala, kiše ili oblaka autor bavi zemaljskim, prirodnim pojavama, arhetipskim preokupacijama čovjeka od početaka života na zemlji. Kao da je u svojim promišljanjima ujedinio dva svijeta – onaj nebeski, savršen, za sva vremena izgubljen kušanjem rajske jabuke, i onaj koji dolazi nakon njega, zemaljski, ispunjen ljepotom i čuđenjem, ali i sjetom koja tiho u pozadini nagoviješta prolaznost i siguran kraj. Na trenutak čovjekova pada direktno se veže Ujeviću drag motiv posrnula konja, kao i svojevrstan mu antipod – pravilno oblikovana kugla – simbol savršenstva i besmrtnosti koja podsjeća na nikada više dostižno blaženstvo raja.

Ujevićeve figuralne kompozicije mahom su klasične ikonografije a za njih je tipično scensko postavljanje figura u prostor, pri čemu je scenografija formirana jednostavnim pravilnim oblicima kojima su suprotstavljeni organski modelirani nosioci radnje – figure, stabla, životinje. Nasuprot statičnosti tvrde i hladne arhitektonike, nestalnost žive materije ogleda se u usitnjenim ritmičnim površinama koje omogućavaju dekorativne kontraste svjetla i sjene; u slaganju i redanju uglađenih nepravilnih masa; ili pak u gradnji forme adiranjem grumena materije koji se pod dodirom kiparovih prstiju obuzdavaju i poprimaju karakter oblikovane forme. S druge strane, pojedinačna plastika lišena je pripovijedanja te se fokus prirodno prebacuje na formu, ostajući uvijek, makar na razini simbola, unutar polja referencijalnog. Ujević je kipar po mjeri čovjeka pa su i njegove skulpture takve – tople i oble, dodirljive i interaktivne, a u njima nam predstavlja malo drukčijeg sebe, nudeći nam cijelu paletu maštovitih, nekonvencionalnih likovnih rješenja koja pokazuju odmak prema pop kulturi, nedvojbeno potenciran dugogodišnjim bavljenjem scenografijom.

Iza mnogih lica Ujevićeva opusa ipak se nalazi jedan čovjek i jedna ruka, istodobno produhovljena i djetinje zaigrana, često slobodna, a često i vezana ozbiljnim temama i narudžbama. U takvoj životnoj konstelaciji raznolikost je očekivana posljedica rada na mnogim frontama – rada koji istodobno traži velik angažman, ali i nagrađuje stalnim razvojem i velikim zadovoljstvom. Poput škrinje s draguljima koja plijeni svojim raznobojnim sjajem, Ujevićevo djelo obogaćuje širinom svoje zrele i blistave kiparske imaginacije.

 
ARHIVA IZLOŽBI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
Trg Republike 5, 40000 Čakovec
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 31. listopada
Ponedjeljak: od 10 do 20 sati
Utorak - Petak: od 8 do 20 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 18 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenog - 31. ožujka
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak - Petak: od 8 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren. Rad s korisnicima je od ponedjeljka do petka u razdoblju od 9 do 14 sati, uz prethodnu najavu i dogovor s kustosima pojedinoga odjela.
PRATITE MMČ NA